Garevački Internet portal ®

Burića štala rana i ponos Garevaca

Ned09152019

Last updateUto, 10 Ruj 2024 7pm

Više o Burića štali

Opomena i pouka žrtava iz Burića štale

U Garevcu kod Modriče 28. svibnja 2007. obilježen je Dan sjećanja na hrvatske žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i nedavnog Domovinskog rata Bosanske Posavine. Simbol tih stradanja je Burića štala u hrvatskom selu Garevac kod Modriče. U toj štali između 23. i 28. svibnja 1945. bilo je zatočeno 628 samorazoružanih hrvatskih vojnika odakle su noću odvođeni na obale Bosne i u skupinama ubijani. Tako su partizani pogubili 545 osoba, a iz samog sela Garevac ubijeno je 246 muškaraca. Posljednji čin te krvave tragedije završio je u noći između 27. i 28. svibnja 1945. godine kada je Burića štala ostala prazna. O tim ubojstvima koje su počinili partizani nad hrvatskim vojnicima, bez suđenja i mogućnosti da iznesu svoju obranu, nije se smjelo govoriti skoro pedeset godina. Uspomena na te stradalnike čuvala se potajno u obiteljima i prenosila usmenom predajom među ljudima iz tog kraja. U Uvodu knjige Bosanskoposavski Bleiburg - Žrtve Burića štale u Garevcu autor dr. sc. Marko Babić ističe i jednu pozitivnu dimenziju koja je proizašla iz žrtve hrvatskoga naroda nakon Drugog svjetskog rata: 'Duhovna snaga nastala u pokretu tj. na Beliburgu i hrvatskim križnim putovima, na kojima su stradali i brojni posavski hrvatski sinovi, bila je duhovni bedem komunističkom nasilju. Tako narodna vlast nije uspjela hrvatskom narodu u Posavini kao takvom, na pojedince i manje skupine ovdje se ne osvrćem, uništiti hrvatsku samosvijest.


burica stala20 unutraDošlo je vrijeme da se i ovo stradanje Hrvata još bolje istraži, sačuva trajno sjećanje na te žrtve i da kao narod nešto i naučimo iz te naše nedavne krvave povijesti radi svoje bolje budućnosti. Nadati se da će tome doprinijeti i Burića štala koja će se pretvoriti u spomen-kapelicu hrvatskih žrtava. Međutim, žalosti činjenica da ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na te hrvatske žrtve nije bilo zanimljivo hrvatskim političarima niti medijima. Rezolucija Parlamenta Vijeća Europe o osudi komunističkih totalitarnih režima 25. siječnja 2006. trebala bi obvezivati i naše političare, a osobito medije kojima su usta puna europskih vrjednota. U toj Rezoluciji između ostalog jasno se kaže da je svjesnost javnosti o zločinima počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima preduvjet izbjegavanja sličnih zločina u budućnosti, osobito u edukaciji mladih, te da žrtve koje su još žive ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje. Također, Parlament Vijeća Europe pri koncu spomenute Rezolucije poziva 'sve komunističke ili postkomunističke stranke da u svojim zemljama, ako to do sada nisu učinile, iznova procijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, jasno se distanciraju od zločina počinjenih od strane totalitarnih komunističkih režima i da ih osude bez ikakvih nejasnoća' (usp. Rezolucija 1481/2006, br.6-8; 13).


'Znamo da je komunizam naposljetku pao zbog društveno-ekonomskih nedostataka svoga sustava. No to ne znači da je stvarno odbačen kao ideologija i kao filozofija. U određenim krugovima Zapada njegov se zalaz još uvijek drži štetnim i oplakuje njegov nestanak', reći će blagopokojni papa Ivan Pavao II. u svojoj posljednjoj knjizi Sjećanje i Identitet. Toga bi posebno trebao biti svjestan naš hrvatski narod koji je velike žrtve pretrpio upravo od tog i u tom režimu. Svjedoci smo da se marksističko-komunističko-partizansko idejno ozračje na različite načine vraća na prostore bivše zajedničke države, pa i u naše hrvatsko društveno i kulturno ozračje, ako je uopće i bilo iz njega nestalo. Veliča se bivši sustav, djelo i lik Tita, naručuju se ankete koje pokazuje kako se bolje živjelo u bivšoj državi, a u medijima sve više vremena i prostora dobivaju pripadnici partizanskog pokreta koji uopće ne žele priznati da su uopće mogli počiniti bilo kakav zločin. Stoga i buduća spomen-kapelica u Garevcu trebala bi postati značajno mjesto učenja, opomene, zajedništva i očuvanja našega hrvatskog identiteta te posebno molitve da ni nijedna osoba ili narod ne podlegnu ijednoj ideologiji zla.

Dr.sc. Ivo Balukčić